{"id":84,"date":"2025-02-06T07:55:32","date_gmt":"2025-02-06T07:55:32","guid":{"rendered":"https:\/\/ekranizacija.mef.ues.rs.ba\/?page_id=84"},"modified":"2025-02-06T09:34:33","modified_gmt":"2025-02-06T09:34:33","slug":"osnovne-informacije-o-projektu-ciljevi-znacaj-i-misija-projekta","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/ekranizacija.mef.ues.rs.ba\/?page_id=84","title":{"rendered":"Osnovne informacije o projektu, ciljevi, zna\u010daj i misija projekta"},"content":{"rendered":"\n[et_pb_section fb_built=”1″ theme_builder_area=”post_content” _builder_version=”4.27.4″ _module_preset=”default”][et_pb_row _builder_version=”4.27.4″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.27.4″ _module_preset=”default” type=”4_4″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_text _builder_version=”4.27.4″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]

OSNOVNE INFORMACIJE O PROJEKTU<\/strong>, <\/strong>CIL<\/strong>J<\/strong>EVI, ZNA\u010cAJ I MISIJA PROJEKTA<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

I<\/strong>SPITIVAN<\/strong>J<\/strong>E FENOMENA EKRANIZACIJE I N<\/strong>J<\/strong>EGOVOG UTICAJA NA RANI RAST I RAZVOJ DJECE<\/strong><\/p>\n

(<\/strong>Projekat odobren od strane Ministarstva za nau\u010dnotehnolo\u0161ki razvoj i visoko obrazovanje) <\/strong><\/em><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Prisutnost i izlo\u017eenost ekranima, po\u010dev\u0161i od ranog uzrasta, naveo je brojne nau\u010dnike i istra\u017eiva\u010de koji su direktno zainteresovani za rani dje\u010diji razvoj da se bave ispitivanjem relacija izme\u0111u razli\u010ditih domena dje\u010dijeg razvoja i izlo\u017eenosti ekranima, dovode\u0107i u vezu ne samo vrijeme provedeno pred ekranima, ve\u0107 i tip ekrana i kvalitet sadr\u017eaja, obrazovni nivo i socio-ekonomski status roditelja, interakcije roditelj-dijete, te psiholo\u0161ke karakteristike djeteta i roditelja.<\/p>\n

Uprkos aktuelnosti teme koja se ogleda u velikom broju objavljenih radova, te\u0161ko je prona\u0107i jedinstvenu definiciju ekranizacije (screen time<\/em>). Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, 2019) defini\u0161e sedentarni screen time kao vrijeme provedeno u pasivnoj zabavi putem ekrana (TV, kompjuter, mobilni telefon), \u0161to ne uklju\u010duje aktivni screen time, ta\u010dnije vrijeme provedeno u igranju igrica koje zahtijevaju fizi\u010dku aktivnost ili pokret. Naj\u010de\u0161\u0107e se pod terminom screen time podrazumijeva ukupno vrijeme provedeno ispred ekrana, bilo da je u pitanju TV, kompjuter ili mobilni telefon. Udru\u017eenje pedijatara Kanade (Canadian Paediatric Society, 2017) pored termina screen time koristi i termin \u201cdigital media<\/em>\u201d, a prema navodima pojedinih autora termin screen time jedno vrijeme bio je prevazi\u0111en novim terminom – \u201cscreen use<\/em>\u201d (Kaye, Orben, Ellis, Hunter, & Houghton, 2020), koji je bio u upotrebi do 2019. godine (Browne et al., 2021). Razlike ukonceptualizacijiipretpostavke da je screen time jednodimenzionalni konstrukt, kao i razlike u dizajnu i metodolo\u0161kim postavkama istra\u017eivanja, nisu iznjedrili stroge dokaze o negativnom ili pozitivnom uticaju vremena provedenog ispred ekrana (Kaye et al., 2020). Kada je u pitanju izlo\u017eenost ekranima i rani uzrast djeteta, nalazi istra\u017eiva\u010da su konzistentni, produ\u017eeno vrijeme ispred ekrana dovodi do ka\u0161njenja i ni\u017eih postignu\u0107a u razli\u010ditim oblastima razvoja. Grupa autora (vidjeti u: Hutton, Dudley, Horowitz-Kraus, DeWitt, & Holland, 2020) navodi da izlo\u017eenost ekranima predstavlja neurobiolo\u0161ki faktor rizika po dje\u010diji razvoj, ali i da je povezanost ekrana sa razvojem mozga uglavnom nepoznata, posebno na ranom uzrastu djeteta.<\/p>\n

Digitalni screen time bilje\u017ei se za djecu po\u010dev\u0161i od tre\u0107eg mjeseca \u017eivota (Emond et al., 2021), a da se pove\u0107ava sa uzrastom, pri \u010demu se mijenja i digitalna tehnologija, potvr\u0111uju rezultati brojnih istra\u017eivanja (Azevedo, Riter, Pieta, & Frizzo, 2022; Duch et al., 2013; Durham, et al., 2021; Gonz\u00e1lez et al., 2022; Ferreira et al., 2020; Ofcom, 2018; Ofcom, 2021; Taylor, Monaghan, & Westermann, 2016). Istra\u017eiva\u010di su saglasni da djeca pred\u0161kolskog uzrasta provode vi\u0161e vremena ispred ekrana od preporu\u010denog za uzrast, a u suprotnosti sa smjernicama WHO (2019) o sedentarnom screen time za uzrast do pet godina. Smjernice WHO (2019) su sljede\u0107e: do druge godine ne preporu\u010duje se screen time, za djecu od dvije godine ne bi smjelo da iznosi vi\u0161e od jednog sata dnevno (gledanje TV i kompjuterske igre), \u0161to je istovremeno i preporuka za djecu uzrasta od tri do pet godina. Rezultati istra\u017eivanja pokazuju da su djeca uzrasta od godinu dana prosje\u010dno izlo\u017eena ekranu u vremenskom periodu od 30 minuta do sat vremena (Bernard et al, 2017; Niiranen, Kiviruusu, Vornanen, Saarenp\u00e4\u00e4-Heikkil\u00e4, & Paavonen, 2021; <\/span>Trinh et al., 2020). Djeca pred\u0161kolskog uzrasta (od tri do \u010detiri godine) provode najvi\u0161e vremena u gledanju TV-a (85%), prema podacima koje je iznio Ofcom (2022).<\/p>\n

Roditelji me\u0111u glavnim razlozima upotrebe ekrana na mla\u0111em uzrastu navode da je to na\u010din da se djeca smire izabave, da smanje vrijeme potrebno za uspavljivanje i obroke, aliina\u010dinda djeca nau\u010de ne\u0161to novo (Azevede et al., 2022; Eichen et al., 2021; Elias & Sulkin, 2019; Rideout & Robb, 2020; Tang, Darlington, & Haines, 2018). Jedna od \u010destih navika roditelja digitalnog doba je upotreba ekrana tokom obroka (Martinot et al., 2021;Pons, Bennasver-Veny, & Ya\u00f1ez, 2020). Zagovornici stava da roditelji koriste digitalne ekrane kao potrebu i praksu u odgajanju djece, na osnovu empirijskih istra\u017eivanja, ukazuju da se digitalni screen time zna\u010dajno razlikuje tokom radne nedelje i vikenda (Elias & Sulkin, 2019; Tang, Darlington, & Haines, 2018).<\/p>\n

Razli\u010dite istra\u017eiva\u010de posebno je interesovao efekat produ\u017eenog screen time na op\u0161ti, ali i na pojedina\u010dne domene dje\u010dijeg razvoja, pri \u010demu je najvi\u0161e istra\u017eivanja ra\u0111eno na temu govorno-jezi\u010dkograzvoja (Madigan, Browne, Racine, Mori, & Tough, 2019). Rezultati kohortne longitudinalne studije pokazali su da produ\u017eeno vrijeme ispred ekrana na uzrastu od 24 mjeseca dovodi do ni\u017eih postignu\u0107a na uzrastu od 36 mjeseci, kao i da ve\u0107i screen time na uzrastu od 36 mjeseci dovodi do ni\u017eih postignu\u0107a na uzrastu od 60 mjeseci (rezultati dobijeni na upitnicima Ages and stages) (Duch et al., 2013; Madigan, Browne, Racine, Mori, & Tough, 2019). Druga grupa autora (Putnick et al., 2022) u longitudinalnoj studiji nije prona\u0161la direktnu povezanost izme\u0111u pove\u0107anog screen time i ka\u0161njenja u razvoju djece od 36 mjeseci, ve\u0107 se ka\u0161njenje ukoliko je evidentirano obja\u0161njava smanjenjem vremena provedenog sa vr\u0161njacima usljed screen time.<\/p>\n

Nalazi istra\u017eivanja pokazuju da ve\u0107a izlo\u017eenost ekranima, posebno pozadinskom TV-u, mo\u017ee pove\u0107ati rizikza razvoj jezi\u010dkih poreme\u0107aja kod djece mla\u0111e od dvije godine (Christakis et al., 2009; Madigan et al., 2022; Perdana, Medise, & Purwaningsih, 2017). Ve\u0107a izlo\u017eenost TV ekranima, \u010dak i kada su u pitanju sadr\u017eaji namijenjeni djeci, pove\u0107ava 5,5 puta kvotu za ni\u017ee rezultate u jezi\u010dkom domenuna testu Ages and Stages kod djece prosje\u010dnog uzrasta 21,09 mjeseci (Duch et al., 2013). Sa druge strane, u literaturi se mogu prona\u0107i podaci prema kojima izlo\u017eenost ekranima ne uti\u010de negativno na razvoj jezika, \u0161to sami autori obja\u0161njavaju kvalitetom sadr\u017eaja programa i zajedni\u010dkim pra\u0107enjem sadr\u017eaja od strane djece i roditelja (Taylor, Monaghan, & Westermann, 2016). Rezultati kohortne longitudinalne studije o uticaju screen time na razvoj jezika na uzrastu od dvije i tri (kao ina uzrastu od pet i \u0161est) godina pokazalisuda screen time pozitivno uti\u010de na razvoj jezika,\u0161to su istra\u017eiva\u010di tako\u0111e objasnili kvalitetom sadr\u017eaja televizijskog programa. Izlo\u017eenost TV-utokom obroka jedino je na uzrastu oddvije godine bila negativno povezana sa verbalnim IQ, nezavisno od dnevnog screen time i po\u010detnog jezi\u010dkog skora (Martinot et al., 2021).<\/p>\n

Izlo\u017eenost ekranima ve\u0107a od predvi\u0111enog mo\u017ee dovesti do ka\u0161njenja u socio-emocionalnom razvoju (Wan, Fitch-Bunce, Heron, & Lester, 2021), kao i prisutnost ekrana prilikom izvo\u0111enja dnevnih rutina (obroci, spavanje\u2026) kod djece uzrasta od jedne do tri godine (Raman et al., 2017). Rezultatati istra\u017eivanja sprovedenog u Njema\u010dkoj na djeci uzrasta od dvije do \u0161est godina, pokazali su da djeca koja \u010de\u0161\u0107e koriste digitalne ekrane, posebno mobilne telefone, nakon godinu dana imaju vi\u0161e emocionalnih problema i vi\u0161e znakova koji ukazuju na hiperaktivnost\/poreme\u0107aje pa\u017enje (Poulain et al, 2018). Da produ\u017eeno kori\u0161\u0107enje ekrana za posljedicu mo\u017ee imati hiperaktivno pona\u0161anje prona\u0111eno je i u drugim istra\u017eivanjima (Wu et al., 2022). Istra\u017eiva\u010di su prona\u0161li da pove\u0107ani screen time kod dje\u010daka na uzrastu od jedne godine \u010de\u0161\u0107e dovodi do poreme\u0107aja iz spektra autizma na uzrastu od tri godine (Kushima et al., 2020). Da je produ\u017eeni screen time ve\u0107i od 2 sata, na uzrastu od 18 mjeseci do pet godina, statisti\u010dki zna\u010dajno povezan sa pervazivnim razvojnim poreme\u0107ajima prona\u0161la je i grupa autora (Anitha, Narasimhan, Janakiraman, & Tamilselven, 2021), kao \u0161to su rezultati drugog istra\u017eivanja pokazali da postoji povezanost simptoma ADHD sa ranom izlo\u017eenosti TV ekranu (Tamana et al., 2019). Istra\u017eiva\u010di su prou\u010davali i uticaj kori\u0161\u0107enja ekrana na prosocijalno pona\u0161anje djece uzrasta od dvije godine (sa niskim faktorom rizika u razvoju) i nisu utvrdili negativan uticaj na kasnijem uzrastu od tri godine, \u010dak su rezultati pokazali da dolazi do napretka kada je u pitanju izlo\u017eenost sadr\u017eajima bogatim prosocijalnim pona\u0161anjem (McHarg & Hughes, 2021).<\/p>\n

Povezanost kognitivnih vje\u0161tina djece sa pove\u0107anim screen time tako\u0111e je bila predmet istra\u017eivanja, a rezultati grupe autora (Aishworiya et al., 2019) pokazuju da je pove\u0107ani TV screen time na uzrastu od 12 mjeseci u negativnoj korelaciji sa kognitivnim vje\u0161tinama na uzrastu od \u010detiri godine i \u0161est mjeseci, dok je u pozitivnoj sa obrazovnim nivoom majke i oblikom maj\u010dinskog staranja o djetetu. Rezultati istra\u017eivanja sprovedenog u Kini pokazuju da su djeca izlo\u017eena ekranima na ranom uzrastu (po\u010dev\u0161i od \u0161est mjeseci), a kod kojih se vrijeme provedeno ispred ekrana pove\u0107avalo do uzrasta od 36 mjeseci, imala ni\u017ea postignu\u0107a na Vekslerovoj skali inteligencije na uzrastu od 72 mjeseca (Zhao et al., 2022).<\/p>\n

Nalazi istra\u017eiva\u010da pokazujuda je prekora\u010denje ukori\u0161\u0107enju ekrana povezano sa ni\u017eim nivoom egzekutivnih funkcija djece (Cliff, Howard, Radesky, McNeill, & Vella, 2018; McHarg, Ribner, Devine, & Hughes, 2020; McMath et al., 2022). Pored toga, pretjerana izlo\u017eenost ekranima je u negativnoj korelaciji sa motori\u010dkim vje\u0161tinama, \u0161to pokazuju iistra\u017eiva\u010dki nalazi (Cadoret, Bigras Lemay, Lehrerc & Lemired, 2016; Rogovi\u0107, \u0160alaj & Puhari\u0107, 2022; Webster, Martin & Staiano, 2019). Na primjer, u studiji iz 2022.godine, ra\u0111enoj na uzorku od 256 djece uzrasta od pet i \u0161est godina, pokazano je da vi\u0161e vremena provedenog ispred ekrana negativno uti\u010de na kognitivni, ali i na motori\u010dki razvoj djece (Rogovi\u0107, \u0160alaj & Puhari\u0107, 2022).<\/p>\n

Screen time se pokazao kao riziko faktor kako po op\u0161ti razvoj, tako i po pojedina\u010dne oblasti razvoja, kada je u pitanju prekora\u010denje vremena provedenog pred ekranima u odnosu na preporu\u010deno za uzrast, ali i da screen time ima pozitivne obrazovne efekte za djecu uzrasta oko druge godine u situacijama gdje to predstavlja zajedni\u010dku aktivnost roditelja i djeteta (Walter-Laager et al., 2017; Zimmermann, Moser, Lee, Gerhardstein, & Barr, 2017; Wan et al., 2021).<\/p>\n

S obzirom na navedeno, glavni cilj projekta bi\u0107e ispitivanje povezanosti izme\u0111u du\u017eine izlo\u017eenosti ekranima i postignu\u0107a u oblasti li\u010dnog i socijalnog razvoja, komunikacije, motori\u010dkih i kognitivnih vje\u0161tina kod djece pred\u0161kolskog uzrasta.<\/p>\n

Pa\u017enju bi trebalo usmjeriti ka daljem identifikovanju faktora koji dovode do prekomjernog kori\u0161\u0107enja ekrana od strane djece ranog uzrasta i definisanju jasnih smjernica namijenjenih roditeljima o vremenu, sadr\u017eajima, tehnologiji i zajedni\u010dkim aktivnostima vezanim za screen time.<\/p>\n

 <\/p>\n

METODOLOGIJA ISTRA\u017dIVANjA<\/strong><\/p>\n

Uzorak<\/strong><\/p>\n

Uzorkom \u0107e biti obuhva\u0107ena djeca uzrasta od 12-66 mjeseci, oba pola, koja poha\u0111aju pred\u0161kolske ustanove na podru\u010dju Republike Srpske. Predvi\u0111eni broj ispitanika obuhva\u0107enih istra\u017eivanjem iznosi\u0107e oko 3000. U istra\u017eivanje ne\u0107e biti uklju\u010dena djeca koja su ro\u0111ena prije termina ili su pretrpjela odre\u0111en vid traume na ro\u0111enju, kao i djeca koja imaju zvani\u010dnu dijagnozu o nekoj od smetnji u razvoju. Istra\u017eivanje \u0107e biti sprovedeno kao studija presjeka. Za sprovo\u0111enje istra\u017eivanja dobijena je saglasnost Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i Eti\u010dkog komiteta Medicinskog fakulteta u Fo\u010di. U\u010de\u0161\u0107e u istra\u017eivanju \u0107e biti anonimno i isklju\u010divo na dobrovoljnoj osnovi. U\u010desnici \u0107e imati slobodu da u svakom momentu odustanu od u\u010de\u0161\u0107a. Tako\u0111e, za svakog roditelja \u0107e biti pripremljen informisani pristanak, tako da \u0107e istra\u017eivanjem biti obuhva\u0107ena samo ona djeca \u010diji roditelji daju pristanak za u\u010de\u0161\u0107e u istra\u017eivanju.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Instrumenti i procedure istra\u017eivanja<\/strong><\/p>\n

U istra\u017eivanju \u0107e biti kori\u0161\u0107en instrument Ages & Stages Questionnaires (ASQ-3), autora Squires & Bricker (2009). Naime, ovaj upitnik je standardizovani instrument koji se koristi za procjenu razvoja djece na uzrastu od jednog mjeseca do pet godina i \u0161est mjeseci. Ovaj upitnik poma\u017ee zdravstvenim radnicima, pedijatrima i roditeljima u pra\u0107enju razvoja djece te identifikaciji eventualnih razvojnih ka\u0161njenja. Preciznije govore\u0107i, ovim instrumentom mogu da se identifikuju djeca kojima je potrebna detaljna procjena u cilju utvr\u0111ivanja potrebe za ranom intervencijom.<\/p>\n

ASQ-3 skrining sistem je sastavljen od 21 upitnika. Svaki upitnik sadr\u017ei 30 razvojnih ajtema koji su grupisani u pet oblasti: Komunikacija, gruba motorika, fina motorika, rje\u0161avanje problema i li\u010dni i socijalni razvoj. Ajtemi su karakteristi\u010dni za odre\u0111eni uzrasni mjesec djeteta, pri \u010demu je ta\u010dno precizirano koji upitnik se daje kom djetetu u odnosu na njegov uzrast. Na primjer, upitnik kojim se vrednuju razvojne sposobnosti djece od 14 mjeseci primijenjuje se kod djece uzrasta od 13 mjeseci i 0 dana do 14 mjeseci i 30 dana.Po istom principu se primjenjuje i preostalih 20 upitnika. Za potrebe ovog istra\u017eivanja uzeti su upitnicikoji se odnose na djecu uzrasta od 12 do 66 mjeseci\u00a0 i ukupno ih ima 15 (12, 14, 16, 18, 20, 22, 24, 27, 30, 33, 36, 42, 48, 54, 60). Informanti za ASQ-3 skrining sistem su roditelji ili staratelji djece. Za 30 razvojnih ajtemau svakom upitniku, roditelji\u00a0 ili staratelji mogu da ozna\u010de DA kako bi ukazali da njihovo dijete ima pona\u0161anje opisanoodre\u0111enim ajtemom; PONEKAD da uka\u017ee da je pona\u0161anje navedeno u ajtemu nekada prisutno; ili NE kako bi ukazali da takvo pona\u0161anje nije prisutno kod djeteta. Nakon popunjenih upitnika istra\u017eiva\u010di konvertuju odgovore u bodovne vrijednosti, sumiraju ove bodove i porede ih sa utvr\u0111enim normama.<\/p>\n

Za potrebe ovog istra\u017eivanja bi\u0107e kori\u0161\u0107en i posebno konstruisan op\u0161ti upitnik koji sadr\u017ei 25 pitanja. Pored sociodemografskih, upitnik \u0107e da sadr\u017ei i pitanja vezana za izlo\u017eenost ekranima, sa\u010dinjena na osnovu smjernica Svjetske zdravstvene organizacije i preporuka Ministarstva prosvjete i kulture.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Statisti\u010dka obrada podataka<\/strong><\/p>\n

Analiza i obrada podataka bi\u0107e izvr\u0161ena pomo\u0107u paketa namijenjenog statisti\u010dkoj obradi podataka za dru\u0161tvene nauke (SPSS for Windows, version 20.0). Zna\u010dajnost efekata ispitivanih varijabli izvr\u0161i\u0107e se primjenom adekvatnih parametrijskih i neparametrijskih statisti\u010dkih metoda (deskriptivne, korelacione, diskriminativne i metode regresijske analize). Dobijeni rezultati bi\u0107e prikazani tabelarno i grafi\u010dki.<\/p>\n

 <\/p>\n

Hipoteze istra\u017eivanja <\/strong><\/p>\n

    \n
  1. Izlo\u017eenost ekranima kod djece pred\u0161kolskog uzrasta je prekomjerna (prema kriterijumima datim od strane WNO)<\/li>\n
  2. Du\u017eina izlo\u017eenosti ekranima je povezena sa postignu\u0107ima u oblasti li\u010dnog i socijalnog razvoja, komunikacije, motori\u010dkih i kognitivnih vje\u0161tina<\/li>\n
  3. Djeca koja su prvi put izlo\u017eena ekranima nakon druge godine \u017eivota i koja gledaju edukativne sadr\u017eaje i sadr\u017eaje predstavljene na maternjem jeziku, imaju i bolja postignu\u0107a u ispitivanim domenima razvoja.<\/li>\n
  4. Djeca koja \u017eive u porodicama sa oba roditelja, gdje su roditelji obrazovaniji i provode vi\u0161e vremena sa svojom djecom, imaju i bolja postignu\u0107a u ispitivanim oblastima razvoja.<\/li>\n<\/ol>\n

     <\/p>\n

    OPIS AKTIVNOS<\/strong>TI<\/strong> U SKLOPU PROJEKTA<\/strong><\/p>\n

     <\/p>\n

    Istra\u017eivanje \u0107e biti <\/em>s<\/em>provedeno u tri faze.<\/em><\/p>\n

    U prvoj fazi<\/em><\/strong> bi\u0107e potrebno prikupiti podatke sa terena o uzrasnoj strukturi uzorka. To podrazumijeva da \u0107e tim istra\u017eiva\u010da obi\u0107i pred\u0161kolske ustanove na podru\u010dju Republike Srpske i prikupiti podatke o datumu ro\u0111enja djece razli\u010ditih vrti\u0107kih grupa. Tabela sa dvije kolone bi\u0107e napravljena za svaku vrti\u0107ku grupu, gdje \u0107e od strane vaspita\u010da biti upisani inicijali djeteta i datum ro\u0111enja svakog djeteta u okviru odre\u0111ene vrti\u0107ke grupe. Na taj na\u010din \u0107e biti osigurana anonimnost djece obuhva\u0107ene istra\u017eivanjem. Istra\u017eiva\u010di \u0107e u svakom vrti\u0107u obuhva\u0107enim istra\u017eivanjem ostaviti dovoljan broj informisanih upitnika za roditelje, koje \u0107e vaspita\u010di podijeliti roditeljima djece u okviru svojih vrti\u0107kih grupa. Mladi istra\u017eiva\u010di \u0107e biti u kontaktu sa vaspita\u010dima i prikupiti informacije o broju roditelja koji su potpisali informisani upitnik, odnosno pristali da njihovo dijete u\u010destvuje u istra\u017eivanju. Daljim istra\u017eivanjem \u0107e biti obuhva\u0107ena samo ona djeca \u010diji roditelji potpi\u0161u informisani pristanak o u\u010de\u0161\u0107u u istra\u017eivanju.<\/p>\n

    Nakon prikupljenih podataka o starosnoj strukturi uzorka i broju djece obuhva\u0107ene istra\u017eivanjem na osnovu broja potpisanih informisanih pristanaka roditelja, bi\u0107e zapo\u010deta druga faza <\/em><\/strong>istra\u017eivanja. Ova faza \u0107e podrazumijevati ra\u010dunanje uzrasta djeteta pomo\u0107u kalkulatora uzrasta (https:\/\/www.rapidtables.org\/hr\/calc\/time\/age-calculator.html<\/a><\/span>) izra\u017eenog u mjesecima i danima. Pored imena svakog djeteta u prikupljenim tabelama, bi\u0107e upisan njegov ta\u010dan uzrast izra\u017een u mjesecima i danima. Odgovaraju\u0107i instrument bi\u0107e uparen sa inicijalima djeteta, u smislu da \u0107e za svako dijete bi\u0107e pripremljen poseban ASQ upitnik i isti op\u0161ti upitnik za roditelje koji dobijaju sva djeca. Op\u0161ti upitnik sadr\u017ei sociodemogrfska pitanja i pitanja vezana za izlo\u017eenost ekranima, a sa\u010dinjena na osnovu smjernica Svjetske zdravstvene organizacije i preporuka Ministarstva prosvjete i kulture.<\/p>\n

    Svaka vrti\u0107ka grupa \u0107e dobiti poseban paket instrumenata sa jasnim uputstvima \u010dlanova istra\u017eiva\u010dkog tima o distribuciji istih (jedna vrti\u0107ka grupa mo\u017ee da ima vi\u0161e razli\u010ditih upitnika za distribuciju u odnosu na uzrast djece), tako da \u0107e svaki vaspita\u010d znati koji \u0107e ta\u010dno upitnik dati roditelju odre\u0111enog djeteta u okviru svoje vrti\u0107ke grupe. Nakon distribucije upitnika, istra\u017eiva\u010dki tim \u0107e biti na raspolaganju roditeljima ukoliko budu imali bilo kakve nedoumice tokom popunjavanja upitnika za svoje dijete (ostavljen kontakt broj telefona i e-mail adresa). Tako\u0111e, roditelji \u0107e biti slobodni da u svakom momentu odustanu od istra\u017eivanja bez dodatnog obrazlo\u017eenja o istom. \u00a0<\/p>\n

    Tre\u0107a faza<\/em><\/strong> istra\u017eivanja \u0107e podrazumijevati prikupljanje popunjenih upitnika i statisti\u010dku obradu i analizu dobijenih podataka. U ovom dijelu istra\u017eivanja u\u010destvova\u0107e svi \u010dlanovi projektnog tima, a poseban akcenat \u0107e biti na mladim istra\u017eiva\u010dima, u smislu da se obu\u010de pravljenju statisti\u010dke baze podataka, obradi i analizi podataka i interpretaciji dobijenih rezultati. Na osnovu dobijenih rezultata bi\u0107e kreiran Nacionalni program informisanja roditelja u vidu sajta.<\/p>\n

    U procesu kreiranja sajta za informisanje roditelja i osoba od interesa, fokus \u0107e biti na jednostavnom i intuitivnom dizajnu radi pristupa\u010dnosti. Sadr\u017eaj \u0107e biti pa\u017eljivo biran i obuhvata\u0107e razli\u010dite teme koje se odnose na rani razvoj djeteta i uticaj fenomena ekranizacije na isti (a na osnovu rezultata istra\u017eivanja). Tehni\u010dki aspekti sajta \u0107e se prilagoditi za brz i stabilan pristup informacijama, uz upotrebu responzivnog dizajna, kako bi sajt bio pristupa\u010dan putem razli\u010ditih ure\u0111aja. Odr\u017eavanje a\u017euriranih i relevantnih informacija \u0107e biti klju\u010dno za postizanje informisanja \u0161ire javnosti. Podizanje svijesti o \u0161tetnim posljedicama ekranizacije bi\u0107e izvr\u0161eno i na osnovu nau\u010dno istra\u017eiva\u010dkih radova proisteklih iz rezultata projekta. O\u010dekujemo da \u0107e rezultati na\u0161eg istra\u017eivanja pokazati nesumnjivu vezu izme\u0111u pretjerane i rane izlo\u017eenosti djece ekranima i njihovog sve kasnijeg progovaranja, poreme\u0107aja pa\u017enje i smetnji u drugim oblastima razvoja. Na taj na\u010din \u0107emo podi\u0107i svijest i nau\u010dne javnosti o opasnostima digitalnog svijeta po razvoj novoro\u0111enog djeteta, otkloniti postoje\u0107e nedoumice i rasvijetliti ovu, jo\u0161 uvijek nedovoljno istra\u017eenu, a sa druge strane vrlo aktuelnu temu u nau\u010dnim krugovima koji se bave ovom, rastu\u0107om i zabrinjavaju\u0107om problematikom.<\/p>\n

     <\/p>\n

    CILjEVI PROJEKTA<\/strong><\/p>\n

    \u00a0<\/strong><\/p>\n

      \n
    1. Utvrditi du\u017einu izlo\u017eenosti ekranima kod djece pred\u0161kolskog uzrasta<\/li>\n
    2. Utvrditi povezanost du\u017eine izlo\u017eenosti ekranima i postignu\u0107a u oblasti li\u010dnog i socijalnog razvoja, komunikacije, motori\u010dkih i kognitivnih vje\u0161tina<\/li>\n
    3. Ispitati odnos izme\u0111u rane izlo\u017eenosti ekranima, tipa sadr\u017eaja (zabavni i edukativni) i jezika sadr\u017eaja koji se prezentuju djetetu i njegovih postignu\u0107a iz oblasti li\u010dnog i socijalnog razvoja, komunikacije, motori\u010dkih i kognitivnih vje\u0161tina<\/li>\n
    4. Ispitati odnos izme\u0111u sociodemografskih karakteristika porodice (o<\/em>br<\/em>a<\/em>z<\/em>o<\/em>v<\/em>a<\/em>nj<\/em>e<\/em> i funkci<\/em>o<\/em>n<\/em>a<\/em>ln<\/em>o<\/em>st p<\/em>o<\/em>r<\/em>o<\/em>dic<\/em>e<\/em>) i postignu\u0107a iz gore navedenih oblasti razvoja<\/li>\n
    5. Izrada lako dostupnog i prijem\u010divog nacionalnog programa informisanja roditelja novoro\u0111ene djece i roditelja djece ranog uzrasta o \u0161tetnim efektima ekranizacije<\/li>\n
    6. Obuka mladih istra\u017eiva\u010da za rad na terenu i nau\u010dni rad, \u0161to \u0107e unaprijediti kvalitet njihovih studija<\/li>\n
    7. Osiguranje me\u0111unarodne saradnje u smislu pro\u0161irivanja projekta (npr. sprovo\u0111enje istra\u017eivanja koje \u0107e obuhvatiti vrti\u0107e\/djecu pred\u0161kolskog uzrasta u zemljama u regionu, a od strane drugih, partnerskih visoko\u0161kolskih ustanova) i nakon zavr\u0161etka\/realizacije ovog projekta.<\/li>\n<\/ol>\n

      \u00a0<\/strong><\/p>\n

      POVEZANOST I UPORI\u0160TE U JAVNIM POLITIKAMA I DRU\u0160TVENI ZNA\u010cAJ PROJEKTA<\/strong><\/p>\n

      \u00a0<\/em><\/p>\n

      Na\u010din na koji je projekat uklju\u010den ili naslonjen na javne politike<\/em><\/p>\n

      Projekat se bavi veoma aktuelnom problematikom, fenomenom ekranizacije i njegovim uticajem na rani razvoj djece pred\u0161kolskog uzrasta, jer jo\u0161 uvijek nedostaju precizna saznanja o negativnim posljedicama koje ekranizacija ostavlja na razli\u010dite oblasti dje\u010dijeg ranog razvoja.<\/p>\n

      U<\/em>sluga, odnosno javno dobro koje \u0107e ostati zajednici nakon zavr\u0161etka projekta; da li \u0107e dobrobiti za zajednicu koji nastanu iz tog projekta biti trajni i na koji na\u010din<\/em><\/p>\n

      Nacionalni program informisanja koji \u0107e sjediniti smjernice SZO i rezultate na\u0161eg istra\u017eivanja o \u0161tetnim uticajima ekranizacije na sve aspekte ranog rasta i razvoja djece.<\/p>\n

      Sajt \u0107e tako\u0111e biti usmjeren na informisanje roditelja i osoba od interesa, putem razli\u010ditih tema koje \u0107e se odnositi na rani razvoj djeteta i uticaj fenomena ekranizacije na isti.<\/p>\n

      Navedeno \u0107e dugoro\u010dno uticati na smanjenje negativnih posljedica ekranizacije na cjelokupan rast i razvoj djece<\/p>\n

      \u00a0<\/strong><\/p>\n

      \u00a0<\/strong><\/p>\n

      ETI\u010cKI ASPEKT PROJEKTA<\/strong><\/p>\n

       <\/p>\n

      Cilj projekta je dobijanje uvida o efektima ekranizacije u pojedinim aspektima razvojnih sposobnosti i to: oblasti komunikacije, fine motorike, grube motorike, li\u010dnog i socijalnog razvoja i rje\u0161avanja problema. U istra\u017eivanju \u0107e se koristiti metoda empririjskog neeksperimentalnog istra\u017eivanja, a od tehnika \u0107e se koristiti anketni upitnik i skala procjene navedenih razvojnih oblasti. S obzirom da projekat podrazumijeva istra\u017eivanje vrlo osjetljive populacije, djece ranog uzrasta, tim istra\u017eiva\u010da je posebno vodio ra\u010duna o eti\u010dkim aspektima samog istra\u017eivanja. Ciljani ajtemi podrazumijevaju odre\u0111ene aktivnosti (prilago\u0111ene uzrastu djeteta, sa uputstvima za popunjavanje koji su vidljivi u prilogu instrumenta), a koje se izvode sa djetetom u slobodno vrijeme i igrolike su prirode, te stoga ne izazivaju nelagodu kod djeteta. S obzirom na to da su roditelji nosioci aktivnosti koje je potrebno uraditi sa djetetom, u slu\u010daju pojave zamora ili nezainteresovanosti djeteta, roditelj mo\u017ee u svakom trenutku prekinuti aktivnost i nastaviti kada dijete bude izrazilo spremnost za dalju saradnju. Aktivnosti koje je neophodno izvesti sa djetetom ne izvodi djetetu nepoznata osoba i istra\u017eivanje se sprovodi u optimalnim uslovima porodi\u010dnog doma, gdje se dijete najbolje osje\u0107a, sa osobama koje ga najbolje poznaju i sa kojima je u bliskoj emocionalnoj vezi. Za\u0161tita tajnosti podataka bi\u0107e po\u0161tovana, u smislu da \u0107e podaci dobijeni u ovom istra\u017eivanju biti strogo povjerljivi u \u010duvani. Svi izvje\u0161taji nastali na temelju ovog istra\u017eivanja koristi\u0107e rezultate koji govore o grupi djece ovog uzrasta uop\u0161teno, dok se nigdje ne\u0107e navoditi podaci pojedina\u010dnog u\u010desnika. U uputstvu instrumenta jasno je navedena dobrovoljnost istra\u017eiva\u010dkog postupka kao i informacija da se u bilo kom momentu mo\u017ee odustati od u\u010de\u0161\u0107a. Tako\u0111e je ostavljen i kontakt broj i e-mail za sva roditeljska pitanja i eventualne nedoumice tokom popunjavanja upitnika.<\/p>\n

      Samo istra\u017eivanje odobreno je od strane Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, a dobijena je i saglasnost Eti\u010dkog komiteta Medicinskog fakulteta u Fo\u010di.<\/p>\n

      \u00a0<\/em><\/p>\n

      \u00a0<\/em><\/p>\n

      \u00a0<\/em><\/p>\n

      Broj ljudi koji \u0107e imati koristi od\u00a0 projekta<\/em><\/p>\n

      Primarna grupa koja \u0107e imati koristi od realizacije ovog projekta su djeca pred\u0161kolkog uzrasta, budu\u0107i da \u0107e dobijeni rezultati uticati na unapre\u0111enje njihovog rasta i razvoja.<\/p>\n

      Potom slijede roditelji djece koji \u0107e biti upoznati sa rezultatima i mjerama koje treba preduzeti kako bi se sanirale i minimizirale negativne posljedice ekranizacije.<\/p>\n

      Svakako da \u0107e povratne infromacije dobijene na\u0161im istra\u017eivanjem biti od koristi i vaspita\u010dima, pedijatrima, doktorima porodi\u010dne medicine, pedagozima i psiholozima, odnosno stru\u010dnjacima razli\u010ditih profila koji se na bilo koji na\u010din bave pra\u0107enjem rasta i razvoja djece.<\/p>\n

       <\/p>\n

      Usmjerenost projekta na ciljne grupe i ostale dobrobiti projekta<\/em><\/p>\n

      Projekat je u potpunosti usmjeren ka djeci pred\u0161kolskog uzrasta kao ciljnoj grupi, ta\u010dnije prevenciji njihovog zdravlja, jer se direktno bavi ranom detekcijom djece kod koje ekranizacija ostavlja nepovoljne posljedice po njihov rast i razvoj.<\/p>\n

      Glavna dobrobit ovog projekta bi\u0107e nacionalni program informisanja, kojim \u0107e roditelji od samog ro\u0111enja djeteta biti upoznati sa svim negativnim posljedicama ekranizacije koje ona mo\u017ee ostaviti na cjelokupan rast i razvoj njihove djece.\u00a0<\/p>\n

      \u00a0<\/strong><\/p>\n

      ODR\u017dIVOST <\/strong>PROJEKTA<\/strong><\/p>\n

       <\/p>\n

      Istra\u017eiva\u010di su saglasni da djeca pred\u0161kolskog uzrasta provode du\u017ee vremena ispred ekrana od preporu\u010denog za uzrast, a u suprotnosti sa smjernicama WHO (2019) o sedentarnom screen time za uzrast do pet godina. Kao posljedica toga dolazi do eksponencijlanog rasta broja djece sa te\u0161ko\u0107ama u nekom od aspekata razvoja. Ista djeca dolaze kasno na tretman, pritom izgubiv\u0161i optimalno vrijeme, odnosno period najve\u0107eg neuroplasticiteta u kojem je mozak prijem\u010div za u\u010denje novih obrazaca.<\/p>\n

      Zahvaljuju\u0107i Nacionalnom programu informisanja, proisteklom iz ovog projekta, podi\u0107i \u0107emo svijest o opasnostima digitalnog svijeta po razvoj novoro\u0111enog djeteta i ujedno smanjiti rastu\u0107u prevalencu djece sa te\u0161ko\u0107ama u razvoju. Istovremeno \u0107emo osloboditi resurse za tretman djece sa te\u0161ko\u0107ama u razvoju, a \u010dije te\u0161ko\u0107e su idiopatske etiologije i ne mogu se prevenirati.<\/p>\n

      Nacionalni program informisanja \u0107e ostati kao glavno javno dobro proisteklo iz ovog projekta. Njim \u0107e se \u010dlanovi tima baviti i nakon zavr\u0161etka projekta, u smislu da \u0107e sajt redovno biti a\u017euriran i dopunjavan razli\u010ditim sadr\u017eajima na temu ekranizacije, rezultatima drugih, sli\u010dnih istra\u017eivanja i novim saznanjima.\u00a0<\/p>\n

      Istra\u017eivanje \u0107e biti uvod u me\u0111unarodnu saradnju u smislu pro\u0161irivanja projekta (npr. sprovo\u0111enje istra\u017eivanja koje \u0107e obuhvatiti vrti\u0107e\/djecu pred\u0161kolskog uzrasta u zemljama u regionu i saradnja sa drugim visoko\u0161kolskim ustanovama sli\u010dnih nama) i nakon zavr\u0161etka\/realizacije ovog projekta.<\/p>\n

      Na osnovu dobijenih rezultata definisa\u0107e se smjernice za dalja istra\u017eivanja u okviru ove problematike, \u0161to \u0107e dovesti do nastavka istra\u017eivanja na temu ekranizacije i nakon zavr\u0161etka ovog jednogodi\u0161njeg projekta.<\/p>\n

      \u00a0<\/strong><\/p>\n

      INTERNO PRA\u0106ENjE PROJEKTA<\/strong><\/p>\n

       <\/p>\n

      \u010clanovi projektnog tima \u0107e vr\u0161iti koordinaciju i razmjenu infromacija sa osobama koje su ozna\u010dene kao \u201ekontakt\u201d osobe u svakoj od instituacija u kojima \u0107e istra\u017eivanje biti realizovano.<\/p>\n

      Evaluaciju rezultata istra\u017eivanja \u0107e raditi \u010dlanovi projektnog tima.<\/p>\n

      Kontinuirano pra\u0107enje rezultata rada na realizaciji projekta bi\u0107e ostvareno kroz uvid koordinatora projekta u rad cijelog tima i podno\u0161enje periodi\u010dnih izvje\u0161taja dekanu kao rukovodiocu Medicinskog fakulteta u Fo\u010di.<\/p>\n

      Koordinator projekta \u0107e raditi kvartalne, kao i zavr\u0161ni izvje\u0161taj o projektu, koji \u0107e biti blagovremeno dostavljeni Ministartvu nauke i tehnologije Republike Srpske.<\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

      \u00a0<\/strong><\/p>\n

      \u00a0<\/strong><\/p>\n

      Literatura koja je kori\u0161\u0107ena\u00a0 pri pisanju prijedloga projekta: <\/strong><\/p>\n

      \u00a0<\/strong><\/p>\n

        \n
      1. Aishworiya, R., Cai, S., Chen, H. Y., Phua, D. Y., Broekman, B., Daniel, L. M., Chong, Y. S., Shek, L. P., Yap, F., Chan, S. Y., Meaney, M. J., & Law, E. C. (2019). Television viewing and child cognition in a longitudinal birth cohort in Singapore: The role of maternal factors. BMC Pediatrics, 19, 1\u20138.<\/li>\n
      2. Anitha, F. S., Narasimhan, U., Janakiraman, A., Tamilselven, P. (2021). Association of digital media exposure and addiction with child development and behavior: A cross-sectional study. Industrial Psychiatry Journal, 30(2), 265-271.doi: 10.4103\/ipj.ipj_157_20<\/li>\n
      3. Azevedo, E. C., Riter, H. S., Pieta, M. A. M., Frizzo, G. B. (2022). Digital Media use on Interactions Between Mother and Child: Differences in Infants\u2019 Early Years. Paid\u00e9ia, 32, e: 3210. doi: https:\/\/doi.org\/10.1590\/1982-4327e3210<\/li>\n
      4. Bernard, J. Y., Padmapriya, N., Chen, B., Cai, S., Tan, K. H., Yap, F., Shek, L., Chong, Y. S., Gluckman, P. D., Godfrey, K. M., Kramer, M. S., & Saw, S. M. (2018). Predictors of screen viewing time in young Singaporean children: the GUSTO cohort. International Journal of Behavioral Nutrition and Physical Activity, 14, e: 112. doi: 10.1186\/s12966-017-0562-3<\/li>\n
      5. Browne, D. T., May, S. S., Colucci, L.,… & Prime, H. (2021). From screen time to the digital level of analysis: a scoping review of measures for digital media use in children and adolescent. BMJ Open, 11, e046367. doi:10.1136\/ bmjopen-2020-046367<\/li>\n
      6. Cadoret, G., Bigras,N., Lemay, L., Lehrer, J. &amp; Lemire, J. (2016): Relationship between screen-time andmotor proficiency in children: a longitudinal study. Early Child Development and Care, 188(2), 231-239.http:\/\/dx.doi.org\/10.1080\/03004430.2016<\/li>\n
      7. Canadian Paeddiatric Society, Digital Health Task Force, Ottawa, Ontario (2017). Screen time and young children: promoting health and development in a digital world. Paediatric Child & Health, 22(8), 461-468. doi: 10.1093\/pch\/pxx123<\/li>\n
      8. Canadian Paediatric Society (2017). Screen time and young children: Promoting health and development in a digital world. Paediatrics & Child Health, 461\u2013468. doi: 10.1093\/pch\/pxx123<\/li>\n
      9. Christakis, D.A., Gilkerson, J., Richards, J. A., Zimmerman, F. J., Garisson, M. M., Xu, D., Gray, S., & Yapanel, U. (2009). Audible television and decreased adult words, infant vocalizations, and conversational turns: a population-based study. Archive of Pediatrics & Adolescent Medicine, 163(6), 554-558. doi: 10.1542\/peds.2008-2267<\/li>\n
      10. Cliff, D. P., Howard,S. J., Radesky, J. S., McNeill, J. & Vella, S. A. (2018). Early media childhood media exposure and self-regulation: bidirectional longitudinal associations. Academy of Pediatrics, 18, 813-819. doi: 10.1016\/j.acap.2018.04.012<\/li>\n
      11. Duch, H., Fisher, E. M., Ensari, I., Font, M., Harrington, A., Taromino, C., Yip, J. Rodriguez, C. (2013). Association of screen time use and language development in Hispanic toddlers: A cross-sectional and longitudinal study. Clinical Pediatrics, 52, 857\u2013865. doi: 10.1177\/000992281349288<\/li>\n
      12. Durham, K., Wethmar, D., Brandstetter, S., Seelbach-G\u00f6bel, Apfelbacher, C., Melter, M., Kabesch, M., & Kerzel, S. (2021). Digital media exposure and predictors for screen media in 12-month-old children: A cross-sectional analysis of data from a German birth cohort. Frontiers in Psychology, 12:737178. doi: 10.3389\/fpsyt.2021.737178<\/li>\n
      13. Eichen, E., Hackl-Wimmer, S., Waltraud Eglmaier, M. T., , Lackner, H. K., Paechter, M., Rettenbacher, K., Rominger, C., & Walter-Laager, C. (2021). British Journal of Educational Technology, 52(6), 2162-2177. doi: https:\/\/doi.org\/10.1111\/bjet.13161<\/li>\n
      14. Elias, N. & Sulkin, I. (2019). Screen-assisted parenting: the relationship between toddler\u2019s screen time and parent\u2019s use of media as a parental tool. Journal of Family Issues, 40(18), doi: https:\/\/doi.org\/10.1177\/0192513X19864983<\/li>\n
      15. Emond, J. A., O\u2019Malley, A. J., Neelon, B., Kravitz, R.M., & Ostbye, T. (2021). Associations between daily screen time and sleep in a racially and socioeconomically diverse sample of US infants: a prospective cohort study. BMJ Open, 11(6), e: 044525. doi:10.1136\/bmjopen-2020-044525<\/li>\n
      16. Ferreira, J., Prucha, B., Souto, R., Lima, R. P., Morna, C., & Pinto, O. (2020). Screen time use in children less than five years old. Birth and Growth Mediacl Jornal, 29(4), 188-195. doi: 10.25753\/BirthGrowthMJ.v29.i4.18378<\/li>\n
      17. Gonz\u00e1lez, S. A., Sarmiento, O. L., Florez-Pregonero, A., Katzmarzyk, P. T., Chaput, J. P., & Tremblay, M. S. (2022). Prevalence and associated factors of excessive recreational screen time among Colombian children and adolescents. International Journal of Public Health, 67, 1604217.<\/li>\n
      18. Hutton, J. S., Dudley, J., Horowitz-Kraus, T., DeWitt, T., & Holland, S. K. (2020). Associations between screen-based media use and brain white matter integrity in preschool-aged children. JAMA pediatrics, 174(1), e193869-e193869.<\/li>\n
      19. Kaye, L. K., Orben, A., Ellis, D. A., Hunter, S. C., Houghton, S., (2020). The Conceptual and Methodological Mayhem of \u201cScreen Time\u201d. International Journal of Enviromental Research and Public Health, 17 (10):3661. [(accessed on 28 November 2022)]; Available online:https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC7277381\/#B14-ijerph-17-03661<\/li>\n
      20. Madigan, S., Browne, D., Racine, N., Mori, C., Tough, S. (2019). Association between screen time and children\u2019s performance on a developmental screening test. JAMA Pediatrics, 173(3), 244-250. doi: 10.1001\/jamapediatrics.2018.5056<\/li>\n
      21. Madigan, S., McArthur, B. A., Anhorn, C., Eirich, R., & Christakis, D. A. (2022). Associations between screen use and child language skills: a systematic review and meta-analysis. JAMA Pediatrics, 174(7), 665-675. doi:10.1001\/jamapediatrics.2020.0327<\/li>\n
      22. Martinot, P., Bernard, J. Y., Peyre, H., De Agostini, F., Forhan, A., Charles, M. A., Plancoulaine, S., Heude, B. (2021). Exposure to screens and children\u2019s language development in the EDEN mother\u2013child cohort. Scientific Report, 11(1): 11863. doi: 10.1038\/s41598-021-90867-3<\/li>\n
      23. McHarg, G., & Hughes, C. (2021). Prosocial television and prosocial toddlers: A multi-method, longitudinal investigation. Infant Behavior and Development, 62, e:101526.<\/li>\n
      24. McHarg, G., Ribner, A. D., Devine, R. T., & Hughes, C. (2020). Screen time and executive function in toddlerhood: A longitudinal study. Frontiers in Psychology, 11, e:570392. doi: https:\/\/doi.org\/10.3389\/fpsyg.2020.570392<\/li>\n
      25. McMath, A. L., Iwinski, S., Shen, S., Bost, K. F., Donovan, S. M., & Khan, N. A. (2022). Adherence to screen time and physical activity guidelines in associated with executive function in US toddlers participating in the STRONG kids 2 birth cohort study. The Journal of Pediatrics, 252, 22-30e6. doi: https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.jpeds.2022.08.026<\/li>\n
      26. Niiranen, J., Kiviruusu, O., Vornanen, R., Saarenp\u00e4\u00e4-Heikkil\u00e4, O., Paavonen, J. (2021). High-dose electronic media use in five-years old and its association with their psychosocial symptoms: a cohort study. BMJ Open, 11:e040848. doi:10.1136\/ bmjopen-2020-040848<\/li>\n
      27. Ofcom (2018). Children and parents media use and attitudes: annex 1. 272. [(accessed on 30 November 2022)]; Available online: https:\/\/www.ofcom.org.uk\/__data\/assets\/pdf_file\/0027\/134892\/Children-and-Parents-Media-Use-and-Attitudes-Annex-1.pdf<\/li>\n
      28. Ofcom (2022). Children and parents: media use and attitudes report 2022. pg. 79. [(accessed on 30 November 2022)]; Available online: https:\/\/www.ofcom.org.uk\/__data\/assets\/pdf_file\/0024\/234609\/childrens-media-use-and-attitudes-report-2022.pdf<\/li>\n
      29. Perdana, S., Medise, B., & Purwaningsih, E. (2017). Duration of watching TV and child language development in young children. Pediatrica Indonesiana, 57(2), 99\u2013103. doi: 10.14238\/pi57.2.2017.99-103<\/li>\n
      30. Pons, M., Bennasver-Veny, M., & Ya\u00f1ez, A. M. (2020). Maternal education level and excessive recreational screen time in children: a mediation analysis. International Enviromental Research and Public Health, 17(23), e: 8930.<\/li>\n
      31. doi: 10.3390\/ijerph17238930<\/li>\n
      32. Poulain, T., Vogel, M., Neef, M., Abicht, R., Hilbert, A., Genuneit, J., K\u00f6rner, A., & Kiess, W. (2018). Reciprocal association between electronic media use and behavioral difficulties in preschoolers. International Journal of Environment Research and Public Health, 15(4), e:814. doi: 10.3390\/ijerph15040814<\/li>\n
      33. Putnick, D. L., Trinh, M-H., Sundaram, J., Bell, E. M., Ghassabian, A., Robinson, S., Yeung, E. (2022). Displacement of peer play by screen time: associations with toddler development. Pediatrics Research, 19, 1-7. doi: 10.1038\/s41390-022-02261-y<\/li>\n
      34. Raman, S., Guerrero-Duby, S., McCullough, J. L., Brown, M., Ostrowski-Delahanty, S., Langkamp, D., \u2026 Duby, J. C. (2017). Screen exposure during daily routines and a young child\u2019s risk for having social-emotional delay. Clinical Pediatrics, 56(13), 1244\u20131253. https:\/\/doi.org\/10.1177\/0009922816684600<\/li>\n
      35. Rideout, V., & Robb, M. B. (2020). The Common Sense census: Media use by kids age zero to eight, 2020. [(accessed on 4 December 2022)]; Available online: https:\/\/www.commonsensemedia.org\/sites\/default\/files\/research\/report\/2020_zero_to_eight_census_final_web.pdf<\/li>\n
      36. Rogovi\u0107, D., \u0160alaj, S., &amp; Puhari\u0107, Z. (2022). Relationship between screen-time and motor skills in<\/li>\n
      37. preschool children. Journal of Physical Education and Sport, 22(4), 976-980.<\/li>\n
      38. Tamana, S. K., Ezeugwu, V., Chikuma, J., Lefebvre, D. L., Azad, M. B., Moraes, T. J\u2026 Mandhane, P. J. (2019). Screen-time is associated with inattention problems in preschoolers: Results from the CHILD birth cohort study. PLoS One, 14, e:0213995. doi: https:\/\/doi.org\/10.1371\/journal.pone.0213995<\/li>\n
      39. Tang, L., Darlington, G., Ma D., & Haines, J. (2018). Mothers\u2019 and fathers\u2019 media parenting practices associated with young children\u2019s screen-time: A cross-sectional study. BMC Obesity, 5, 37.<\/li>\n
      40. Taylor, G., Monaghan, P., Westermann, G. (2016). Investigation the association between children\u2019s screen media exposure and vocabulary size in the UK. Jornal of Children and Media, 12(1), 51-65. https:\/\/doi.org\/10.1080\/17482798.2017.1365737<\/li>\n
      41. Trinh, M-H., Sundaram, R., Robinson, S. L., Lin, T-C., Bell, E. M., Ghassabian, A., Yeung, E. H. (2020). Association of trajectory and covariates of children\u2019s screen media time. Jama Pediatrics, 174(1), 71-78. doi: 10.1001\/jamapediatrics.2019.4488<\/li>\n
      42. Walter-Laager, C., Brandenberg, K., Tinguely, L., Schwarz, J., Pfiffner, M. R., & Moschner, B. (2017). Media-assisted language learning for young children: effects of a word-learning app on the vocabulary acquisition of two-year-olds. British Journal of Educational Technology, 48(4), 1062\u20131072. doi: https:\/\/doi.org\/10.1111\/bjet.12472<\/li>\n
      43. Wan, M. W., Fitch-Bunce, C., Heron, K., & Lester, E. (2021). Infant screen media usage and social-emotional functioning. Infant Behavior and Development, 62, e:101509. doi: https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.infbeh.2020.101509<\/li>\n
      44. World Health Organization (2019): Guidelines on Physical Activity, Sedentary Behaviour and Sleep for Children under 5 Years of Age. [(accessed on 28 November 2022)]; Available online: https:\/\/apps.who.int\/iris\/handle\/10665\/311664<\/li>\n
      45. Webster, E. K., Martin, C. K., &amp; Staiano, A. E. (2019). Fundamental motor skills, screen-time, and physicalactivity in preschoolers. Journal of sport and health science, 8(2), 114-121.https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.jshs.2018.11.006<\/li>\n
      46. Wu, J-B., Yin, X-N., Qiu, S-Y., Wen, G-M., Yang, W-K., Zhang, J-Y., Zhao, Y-F., Wang, X., Hong, X-B., Lu. D. & Jing, J. (2022). Association between screen time and hyperactive behaviors in children under 3 years in China. Front in Psychiatry 13:977879. doi: 10.3389\/fpsyt.2022.977879<\/li>\n
      47. Zhao, J., Yu, Z, Sun, X., Wu, S., Zhang, J., Zhang, D., Zhang, Y., & Jiang, F. (2022). Association Between Screen Time Trajectory and Early Childhood Development in Children in China. JAMA Pediatrics, 176(8), 768-775. doi: 10.1001\/jamapediatrics.2022.1630<\/li>\n
      48. Zimmermann, L., Moser, A., Lee, H., Gerhardstein, P., & Barr, R. (2017). The ghost in the touchscreen: social scaffolds promote learning by toddlers. Child Development, 88(6), 2013\u20132025. doi: 10.1111\/cdev.12683<\/li>\n<\/ol>\n

         <\/p>[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

        OSNOVNE INFORMACIJE O PROJEKTU, CILJEVI, ZNA\u010cAJ I MISIJA PROJEKTA \u00a0 \u00a0 ISPITIVANJE FENOMENA EKRANIZACIJE I NJEGOVOG UTICAJA NA RANI RAST I RAZVOJ DJECE (Projekat odobren od strane Ministarstva za nau\u010dnotehnolo\u0161ki razvoj i visoko obrazovanje) \u00a0 Prisutnost i izlo\u017eenost ekranima, po\u010dev\u0161i od ranog uzrasta, naveo je brojne nau\u010dnike i istra\u017eiva\u010de koji su direktno zainteresovani za rani […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"class_list":["post-84","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ekranizacija.mef.ues.rs.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/84","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ekranizacija.mef.ues.rs.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/ekranizacija.mef.ues.rs.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekranizacija.mef.ues.rs.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ekranizacija.mef.ues.rs.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=84"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/ekranizacija.mef.ues.rs.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/84\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":89,"href":"https:\/\/ekranizacija.mef.ues.rs.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/84\/revisions\/89"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ekranizacija.mef.ues.rs.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=84"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}